Povijest
1936. Izvježbana momčad za spašavanje
Počeci sežu u 1936. godinu kada je započela djelovati "izvježbana momčad za spašavanje" pri Središnjici Hrvatskog planinarskog društva u Zagrebu, u okviru slavne Alpinističke sekcije HPD-a. U njenom su sastavu bili tadašnji najistaknutiji zagrebački i ujedno najistaknutiji hrvatski alpinisti, Slavo Brezovečki, Emil Laszovski, Marijan Dragman, Velimir Neferović, Josip Mesarić, Drago Šafar i drugi. Neki od članova momčadi pohodili su tečajeve gorskog spašavanja u susjednoj Sloveniji. Nabavljeno je nešto spasavalačke opreme, spasavalački jarbol s vrećom za spašavanje, lavinske sonde tipa Bilgeri i dr. Izvedene su i prve akcije spašavanja, koje su uredno zabilježene u izvješćima i koja se i danas čuvaju u arhivi akcija Gorske službe spašavanja. Prvu zabilježenu akciju izveo je Dragan Šafar pruživši pomoć planinarki koja je slomila nogu u Martuljkovoj skupini.
1950. Gorska služba spašavanja PSH
Drugi svjetski rat prekinuo je razvoj, i tek je 1950. djelovanje ponovo uspostavljeno osnutkom, 4. siječnja 1950. u Zagrebu, Gorske službe spašavanja Planinarskog saveza Hrvatske i njene prve momčadi. U toj su momčadi uz proslavljene prijeratne penjače Brezovečkoga, Mesarića i dr. djelovali mladi zagrebački alpinisti Mirko Zgaga, Ivo Gropuzzo, Ninoslav Kučan, Krešo Mihaljević Pauk i dr, a prvi vođa spasavalačke akipe i time ujedno Pročelnik cijele Službe bio je zagrebački alpinist i prvenstveni penjač, najprije PD Zagreba, a kasnije PDS Velebita iz Zagreba, Edvin Rakoš, poznat najviše po prvenstvenoj Studentskoj varijanti Omladinskog smjera na Kleku SVOS, koju je ispenjao zajedno s Mirkom Zgagom, Ivom Gropuzzom i Ninom Kučanom.
1959. osnutak jedinstvene Stanice Zagreb
Takvo je stanje potrajalo do konca 1959. kada je prema novom konceptu područnog ustroja Službe iz spomenutih stanica pri zagrebačkim planinarskim društvima formirana nova stanica GSS Zagreb kakvu je danas poznajemo. Stanica HGSS Zagreb danas, velika je i jaka stanica, sastavljena od najboljih zagrebačkih i ujedno i hrvatskih alpinista, speleologa i visokogorskih skijaša. Koncem 2014. broji preko sedamdeset članova i članica, pripravnika, gorskih spašavatelja, instruktora gorskog spašavanja i specijalista gorskih spašavatelja letača, liječnika, potražnih specijalista, ronilaca, specijalista za spašavanje na vodi i dr. U njenim su redovima bili najistaknutiji alpinisti i penjači koji su davali ton hrvatskom alpinizmu: prvenstveni penjači iz Anića kuka, osvajači teških alpskih suhih i ledenih stijena, norveških Trolova, himalajskih osamtisućnjaka. Tu su i najistaknutiji hrvatski speleolozi, ljudi koji su se prvi spustili u Crveno jezero, istraživači Veternice, Lukine jame, i dr. također ljudi koji su prvi zimi na skijama prešli našu najveći planinu Velebit, skijali se s himalajskih vrhunaca. Na takvim slavnim tradicijama i visokim kriterijima Stanica Zagreb i danas bira svoje nove članove i članice